DDoS

DDoS (eng. Distributed Denial of Service) - Napad uskraćivanjem resursa podrazumijeva slanje velike količine saobraćaja sa velikog broja različitih izvora kako bi mrežni servis ili Internet stranicu bili pretrpani zahtjevima. Ta ogromna količina saobraćaja može potrošiti sav dostupan resurs za obradu korisničkih zahtjeva i na taj način učiniti servis ili Internet stranicu nedostupnim stvarnim korisnicima. U ovom slučaju zlonamjerni napadač usmjerava ogroman broj uređaja (hakovani uređaji) koji su pod njegovom kontrolom da šalju zahtjeve određenom mrežnom servisu ili Internet stranici. Ovo ima za posljedicu rušenje Internet servera ili onemogućavanje pristupa stvarnim korisnicima. Motivi za ovu vrstu napada su različiti. Obično su to zlonamjerni napadači koji na taj način ucjenjuju vlasnike velikih komercijalnih Internet stranica da plate ili da im stranica bude nedostupna. U drugom slučaju, ovu vrstu napada napadači koriste da odvuku pažnju sigurnosnog tima na jednu stranu dok oni na drugom mjestu sprovode svoj plan za upad u sistem organizacije. A nekada to može pokrenuti konkurencija, igrajući prljavu igru nelojalne konkurencije.

Botnet

Botnet – Ovo je termin koji označava englesku skraćenicu za robotsku mrežu (eng. robot network), a podrazumijeva skup zaraženih mrežnih uređaja koji se nazivaju zombijima, koji izvršavaju naredbe zlonamjernog napadača koji ih kontroliše preko komandnog servera. Zaraženi uređaji (ruter, tablet, računar ili pametni telefon) mogu širiti infekciju na druge uređaje i na taj način povećavaju veličinu Botnet mreže. Vlasnici uređaja u većini slučajeva misle da im je sa uređajima sve uredu, jer se zlonamjerne radnje odvijaju u pozadini. Napadači koriste Botnet mreže da maksimalno iskoriste svoje mogućnosti za izvršavanje zlonamjernih radnji. Jedan napadač sa jednim uređajem ima ograničene mogućnosti, međutim ako napadač kontroliše mrežu Botnet uređaja, on može pokrenuti mnogo veće napade.

 

Phishing

Phishing - pecanje ili mrežna krađa identiteta je vrsta napada kojim se pokušavaju prikupljati informacije uz korištenje tehnika obmanjivanja. Sama riječ je neologizam od riječi ribolov (eng. Fishing), odnosno misli se na analogiju gdje ribar baca mamac čekajući da ulov “zagrize”. Ono što posebno izdvaja ovu vrstu napad je to što se napadač pretvara da je osoba ili organizacija od povjerenja, često stvarana osoba ili organizacija – neko sa kim potencijalna žrtva ima kontakt. Kakva god bila varijacija phishing napada, cilj je isti: natjerati metu napada da preduzme odgovarajuću akciju. Ako je cilj da se isporuči zlonamjerni softver, često je dovoljno da se poruka otvori i da proces instalacije počne. U drugom slučaju, napadač će preko poruka pokušati da usmjeri korisnika na akciju koja mu odgovara kako bi ugrozio korisnikovu sigurnost, poput posjete određenoj Internet stranici, otvaranja priloga elektronske pošte, slanja novaca ili informacija, preuzimanje dokumenta ili davanja korisničkih lozinki. Phishing spada u jedne od najstarijih vrsta napada, a trenutno je i jedan od najmasovnijih i najpogubnijih napada. 

 

Trojan

Trojan – je vrsta zlonamjernog softvera prerušena u koristan programski kôd ili softver. Ime je nastalo po Trojanskoj legendi, zato što je cilj da korisnik sam pokrene Trojanca, čime se dobija kontrola nad korisničkim okruženjem i mogućnost zloupotrebe istog. U više slučajeva, Trojanac će instalirati i dodatni  zlonamjerni softver u već kompromitovano korisničko okruženje.